Hirošima danas obilježava 81. godišnjicu američkog atomskog bombardovanja pozivom svjetskim liderima da rade na potpunom ukidanju nuklearnog oružja, uz upozorenje da rastuće međunarodne tenzije povećavaju rizik od nove nuklearne katastrofe.
Gradonačelnik Hirošime Kazumi Macui u Deklaraciji mira poručio je da umanjivanje posljedica nuklearnog oružja i prihvatanje sile kao sredstva za ostvarivanje političkih ciljeva može da dovede do novog ciklusa nasilja i tragedije poput Hirošime ili Nagasakija.
Macui je pozvao političke lidere da prepoznaju razorne posljedice svake upotrebe nuklearnog oružja i da pokažu liderstvo u ostvarivanju nuklearnog razoružanja kroz međunarodnu saradnju.
U Јapanu je održana komemoracija u 8.15 časova održan minut ćutanja, tačno u vrijeme kada je 6. avgusta 1945. godine američki bombarder “Enola Gej” bacio atomsku bombu na Hirošimu.
Procjenjuje se da je do kraja te godine od posljedica bombardovanja stradalo oko 140.000 ljudi.
U Јapanu se istovremeno vodi rasprava o mogućem preispitivanju dugogodišnje politike koja podrazumijeva da zemlja ne proizvodi, ne posjeduje niti dozvoljava raspoređivanje nuklearnog oružja na svojoj teritoriji.
Јapanska premijerka Sanae Takaiči poručila je da Јapan ostaje privržen tim principima i da, kao jedina država koja je pretrpila nuklearni napad u ratu, ima posebnu odgovornost da nastavi borbu za svijet bez nuklearnog oružja.
Macui je ocijenio da je neuspjeh konferencije o Sporazumu o neširenju nuklearnog oružja posljedica toga što politički lideri odgovornost prebacuju na druge, čime, kako je rekao, potkopavaju temelje globalnog mira i stabilnosti.
Takaiči je istakla da, uprkos teškoćama, napori ka nuklearnom razoružanju ne smiju da budu zaustavljeni.
Generalni sekretar Ujedinjenih nacija Antonio Gutereš u poruci pročitanoj na ceremoniji upozorio je da su međunarodni mehanizmi koji su decenijama sprječavali nuklearnu katastrofu pod sve većim pritiskom i pozvao je države da izaberu dijalog, saradnju i zajedničku bezbjednost umjesto konfrontacije.
Gradonačelnik Hirošime apelovao je i na mlađe generacije da nastavak borbe za ukidanje nuklearnog oružja prihvate kao zajedničku odgovornost i pozvao je japansku vladu da učestvuje kao posmatrač na novembarskoj konferenciji o Ugovoru o zabrani nuklearnog oružja.
Јapan se tom sporazumu nije pridružio zbog oslanjanja na američki nuklearni kišobran.
Tri dana nakon bombardovanja Hirošime, atomska bomba bačena je i na Nagasaki, a Јapan je šest dana kasnije kapitulirao, čime je okončan Drugi svjetski rat.
Prema podacima grada Hirošime, prosječna starost zvanično priznatih preživjelih atomskih bombardovanja, poznatih kao hibakuše, danas prelazi 86 godina.
TANJUG
